Mirovinsko osiguranje i sve što moraš znati o ovoj važnoj temi

Kako  do njemacke mirovine?

Svi koji su zaposleni i podliježu doprinosima za socijalno osiguranje uplaćuju mirovinu. To su radnici, zaposlenici i pripravnici, ali ne i samozaposleni i državni službenici.

Roditelji koji za vrijeme odgoja djece ne mogu nastaviti raditi svoj posao, također su obvezno osigurani i dobijaju u to vrijeme doprinose u iznosu jedne kompletne prosijecne njemacke place. Znaci kao da su u to vrijeme bili normalno zaposleni. Osobe koje brinu o svojoj rodbini također su obvezno osigurane. Jednako su osigurani i osobe s invaliditetom i primatelji naknade za bolest ili naknade za nezaposlenost I. Međutim, samozaposlene osobe, državni službenici i osobe koje primaju naknadu za nezaposlenost II, tj. Hartz IV, nisu obvezno osigurane. Međutim, zakonsku mirovinu možeš uplatiti i dobrovoljno. Svatko tko uplati u zakonsku mirovinu prima takozvani broj mirovinskog osiguranja (Rentenversicherungsnummer), koji vas precizno identificira kao osiguranika i dokazuje tvoje pravo na mirovinu. Ovaj ćeš broj zadržati cijeli život.

Da bi isplatio mirovinu, moraš predati zahtjev za mirovinu. A to možeš čim ispunilš dva zahtjeva. Jedan je da si premašio određenu dobnu granicu, takozvanu dob za umirovljenje. Ona je trenutno za muskarce  67 godina, za zene 65 godina.  S tim da postoje ozbiljne naznake dizanja dobne granice na 69 godina, jer je mirovinski fond kao takav financijski neodrziv zbog demografskog razvoja i starenja populacije. A drugi  zahtijev je da u mirovinsko osiguranje uplaćuješ najmanje pet godina, tj. da imaš najmanje 5 godina radnog staža i 63 godine.

Visina mirovine 

Koliku mirovinu dobivaš u velikoj mjeri ovisi o tvojim prihodima, tj. koliko uplaćuješ – i kada odlaziš u mirovinu.  Nakon 45 godina uplačivanja mirovinskog osiguranja (rada) umirovljenici će dobiti najmanje 48 posto trenutne prosječne zarade.   Konkretno, to funkcionira ovako: Uplatom doprinosa sada skupljaš takozvane bodove za naknadu, poznate i kao mirovinski bodovi. Dobit ćeš točno jedan bod zarade ako u toj godini zaradiš točno onoliko koliko i prosječni njemački radnik. Za 2020. godinu na zapadu to je 40.551 euro bruto godišnje, na istoku 37.898 eura.   Zauzvrat ćeš dobiti takozvanu vrijednost mirovine za svako od ovih bodova zarade. Ova vrijednost iznosi 33,05 eura na zapadu i 31,89 eura na istoku.  Zatim se mirovina izračunava prema ovoj formuli:Bodovi zarade x faktor pristupa x trenutna vrijednost mirovine x faktor vrste mirovine = iznos mjesečne mirovinePomoću kalkulatora (na kraju teksta) možeš izračunati kolika će ti biti mirovina – i kada možeš u mirovinu. U kalkulatoru su uzeti u obzir svi aktualni relevantni cimbenicu koji utjecu na visinu mirovine.  Također je tvoja mirovina oporeziva. Oporezuje se 81% tvoje mirovine, a također moraš još od svog brutto iznosa mirovine platiti i zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu (Pflegeversicherung).

Što ako odem ranije u mirovinu?

Ako želiš otići u prijevremenu mirovinu – tj. prije redovite dobi za umirovljenje – moraš očekivati umanjenu mirovinu. Za svaki mjesec koji želiš ranije otići u mirovinu, moraš odbiti 0,3 posto mjesečne mirovine. Preračunato tijekom godine, to je već 3,6 posto. 3 godine prije je vec vise od 10% . S obzirom da sve vise ljudi ne planira raditi do 65/67 godine njihova mirovina ce biti znatno manja, a ako tome pridodamo i najavljivano skoro podizanje starosne dobi na 69 godina (povecanje za jos dvije godine) – jasno je da mirovinski fond na taj nacin puni svoju kasu. Uz to dosadasnje statistike pokazuju da starosnu mirovinu ne dozivi ca. 20% ljudi zbog prijevremene smrti.   A ako tome pridodamo i inflaciju koja je u prosjeku 1% – 3% godisnje (u praksi i 4% i 5%!) i koja umanjuje vrijednost novca, a tim i vrijednost Tvoje buduce mirovine, jasno je da se mora nesto poduzeti – kako bi se to sprijecilo. Jedan od nacina  kako popuniti tu ogromnu financijsku rupu koja ce neminovno nastati je da si sam uplacujes dodatno mirovinsko ili zivotno osiguranje gdje imas pravo na drzavne dodatke i u pravilu i na porezne olaksice. Postoje i drugi oblici gdje jedan dio mirovine uplacuje poslodavac, a jedan dio Ti sam.  Ako zelis znati vise o tome javi se u tom slucaju meni i mom timu na kraju teksta da kvalitetno popricamo o toj vaznoj temi.

Kolika je mirovina nakon 45 godina doprinosa? 

Poseban slučaj se događa ako si u zakonsko mirovinsko osiguranje uplaćivao 45 godina. Tada se možeš umiroviti ranije bez ikakvih odbitaka. To se naziva mirovina za one koji imaju dugotrajno osiguranje.

Kako podnijeti zahtjev za mirovinu?

Ako se želiš umiroviti, moraš njemačkom pružatelju mirovinskog osiguranja (DRV) podnijeti zahtjev za mirovinu. Postoje različiti načini za to.Online: Zahtjev za mirovinu možeš predati putem interneta na web mjestu DRV. Možda ćeš morati poslati neke obrasce svom davatelju mirovina.Poštom: Informacije možeš dobiti u informativnim i savjetodavnim centrima u tvojem području.Osobno: Treća je mogućnost dobiti izravni savjet i ispuniti zahtjev za mirovinu zajedno sa zaposlenicima njemačkog mirovinskog osiguranja. Da bi to učinio, moraš unaprijed dogovoriti sastanak.DRV preporučuje da zahtjev za mirovinu predaš otprilike tri mjeseca prije nego što planiraš otići u mirovinu. To ti daje dovoljno vremena za predaju dokumenata koji još uvijek mogu nedostajati. Ako se prekasno prijaviš za mirovinu, možda nećeš primati plaće ili isplate mirovine kratko vrijeme.

Što je sa radnim stažem koji sam stekao u domovini?

Kada je staž navršen i u Njemačkoj kao i u Hrvatskoj/Bosni i Hercegovini/Srbiji/Crnoj Gori/Kosovu (u nastavku teksta– državi Ex-Yu), njemačku mirovinu određuje nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Njemačkoj, a mirovinu u domovini određuje nositelj iz te države. Pri tome moraju biti ispunjeni uvjeti za prava na mirovinu (npr. dostizanje starosne granice, smanjenje radne sposobnosti, opći uvjeti staža). Međutim ako npr. u jednoj državi imaš navršen staž kraći od jedne godine pa prema dotičnim nacionalnim propisima ne postoji pravo na mirovinu, tada taj staž preuzima druga država kako bi se izbjegle jako niske mirovine.

Mirovine se utvrđuju i određuju odvojeno na osnovu staža u svakoj državi posebno. Za njemačku mirovinu će se za to obračunati individualni njemački staž, a za domovinu staž koji si tamo odradio. Visina mirovine u načelu ne zavisi od toga da li boraviš u Njemačkoj ili u svojoj domovini. Ako si ispunio uvijete za mirovinu u obje drzave (Njemacka i ex-yu), onda svaka drzava zasebno isplacuje mirovinu i osoba u tom slucaju dobia dvije mirovine.

Njemačka mirovina isplaćuje se mjesečno. Ako si se u mirovini vratio u domovinu, isplata slijedi putem Deutsche Bundesbank (Njemačka Savezna banka) i njezine posredničke banke u tvojoj domovini na tvoj bankovni račun. Troškove doznake snosi njemački nositelj mirovinskog osiguranja. Ti kao umirovljenik snosiš samo uobičajene troškove svoje banke.

Njemačka mirovina odobrava se samo na zahtjev. Ako je ostvaren staž u Njemačkoj i državi Ex-Yu potrebno je da podneseš samo jedan jedini zahtjev. Kod prebivališta u Njemačkoj dovoljno da se pri podnošenju zahtjeva za njemačku mirovinu u zahtjevu navede da si navršio i staž u državi Ex-Yu. Njemački nositelj mirovinskog osiguranja tada će dostaviti nositelju u državi Ex-Yu sve potrebne podatke. Ovaj postupak vrijedi i obratno, ako ti je prebivalište u državi Ex-Yu, oni automatski šalju zahtjev u njemačko mirovinsko osiguranje.

Koji su mi dokumenti potrebni?

Da bi se prijavio za mirovinu, moraš poslati niz dokumenata na Deutsche Rentenversicherung. To uključuje:- tvoj broj mirovinskog osiguranja (Rentenversicherungsnummer)- Kopija identifikacijskog dokumenta (osobna iskaznica, putovnica, rodni list ili izvadak iz matične knjige rođenih)- Informacije o tvojem zdravstvenom osiguranju i osiguranju za dugotrajnu njegu- tvoj porezni identifikacijski broj (Steuernummer)- Pojedinosti o tvom bankovnom računu: tj. Međunarodni broj računa IBAN i međunarodni kod banke BIC- Izvodi iz matične knjige rođenih za tvoju djecu – ovo se odnosi i na muškarce i na žene- Dokazi o obuciTakođer provjeri je li tvoja povijest osiguranja potpuna. Povijest pokazuje koliko si uplatio u zakonsku mirovinu do trenutka podnošenja zahtjeva. Stoga bi uz zahtjev za mirovinu trebao dostaviti i dokaze o razdobljima u kojima si bio nezaposlen ili ozbiljno bolestan. Budući da se svi podaci koje pružaš sabiru u takozvanu obavijest o mirovini (Rentenbescheid).  

Jednako kao i kod nas dolje, radnici ne uplaćuju sebi za mirovinu, nego taj novac odlazi onima koji su već sada u mirovini (sustav međugeneracijske solidarnosti). Njegovu buduću mirovinu uplaćivat će oni koji tada budu radili. Sto je malo problematicno jer taj novac nema vremena da „radi“ i raste, kao primjerice u privatnom mirovinskom fondu – koji radi usporedbe raste godisnje ca. 3-7 % posto (i tako vise desetljeca)! Sto se neposredno odrazava i na visinu mirovine. 

Koliko ću mirovine uopće imati?

Ovdje mozes odmah i na lagan nacin izracunati koliko mirovine ces imati tocno:

Izračunaj mirovinu

* Prijevod:

Geburtsdatum = Datum rodenja?

Schwerbehindert = invalidnost?

Im Bergbau beschäftigt = zaposlen u rudniku?

Alter bei Berufseinstieg = kada si zapoceo radni odnos?

Monatsbrutto derzeit = trenutna brutto zarada?

Überwiegender Arbeitsort = gdje si pretezno radio (istocna ili zapadna Njemacka)?

Berechnen = Izracunaj

Želiš popričati o alternativama državnoj mirovini? Zanima te dodatno mirovinsko ili životno osiguranje? Javi nam se sada ovdje:

https://tvoja-integracija.com/savjetovanje/

I ne zaboravi: LJUDI TREBAJU LJUDE.