Modeli zapošljavanja u Njemačkoj

Modeli zapošljavanja u Njemačkoj, koje su tvoje opcije

Vollzeit (Puno radno vrijeme)

Zaposlenje na puno radno vrijeme u Njemačkoj obično uključuje radni tjedan od 35 do 40 sati. Osobe zaposlene na puno radno vrijeme imaju pravo na sve zakonske beneficije, uključujući plaćeni godišnji odmor, plaćene bolovanje i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Vollzeit zaposlenje nudi najveću sigurnost i stabilnost, ali također zahtijeva visoku razinu obaveza i vremensko ulaganje.

Teilzeit (Skraćeno radno vrijeme)

Teilzeit ili skraćeno radno vrijeme odnosi se na poslove gdje radno vrijeme zaposlenika iznosi manje od standardnog punog radnog vremena. Ovo može varirati od nekoliko sati tjedno do nešto ispod 35 sati, ovisno o dogovoru s poslodavcem. Zaposlenici na skraćeno radno vrijeme također imaju pravo na proporcionalne beneficije (kao što su godišnji odmor i bolovanje), što ovisi o broju radnih sati. Ovaj oblik zaposlenja privlačan je za osobe koje traže ravnotežu između poslovnog i privatnog života, poput roditelja malodobne djece ili studenata.

Fleksibilnost rada na skraćeno radno vrijeme omogućava zaposlenima u Njemačkoj da simultano obavljaju dva posla. Zakonski okvir izričito dozvoljava takvu praksu, pod uvjetom da se ispune određeni kriteriji i slijede zakonske odredbe.

Pravila za rad na dva skraćena radna mjesta:

zaposlenici koji rade na skraćeno radno vrijeme moraju paziti da ne premaše maksimalno dopušteno radno vrijeme propisano Zakonom o radnom vremenu. U Njemačkoj, to znači da se ne smije raditi više od prosječno 8 sati dnevno. Postoje situacije kada se dnevno radno vrijeme može privremeno povećati na maksimalno 10 sati, ali samo ako se planira odgovarajuće nadoknađivanje ovog viška rada. Zaposlenici mogu birati između tradicionalnog modela skraćenog radnog vremena ili kombiniranog modela, koji uključuje i puno radno vrijeme i skraćeno radno vrijeme.

Obavještavanje poslodavca o dodatnom poslu:

važno je pažljivo pročitati ugovor o radu s prvog posla prije prihvaćanja dodatnog posla na skraćeno radno vrijeme. Ako ugovor zahtijeva obavještavanje poslodavca ili njegovu suglasnost za drugi posao, to se ne smije zanemariti. Preporuča se otvoreni razgovor s poslodavcem, čak i ako ugovor ne postavlja takve zahtjeve izričito. Dobivanje izričite dozvole od prvog poslodavca ili njegova nedostatka protivljenja ključno je za dobivanje suglasnosti od drugog poslodavca. Ako drugi poslodavac ne pristane, zaposlenik se može naći u situaciji gdje mora birati između dva posla ili prelaska na puno radno vrijeme.

Oporezivanje pri radu na dva skraćena radna mjesta:

držanje dva skraćena radna mjesta u Njemačkoj povlači za sobom automatsku pripadnost dvjema poreznim klasama. Prva pozicija se kategorizira u jednu od pet poreznih klasa, ovisno o bračnom statusu, dok se za drugu, ako mjesečna zarada prelazi 538 eura, dodjeljuje porezna klasa 6. Zarada ispod tog iznosa tretira se kao mini posao, bez obaveze plaćanja poreza na dohodak. Odabir porezne klase 6 za posao s manjom zaradom preporuča se zbog visokih odbitaka. U poreznoj klasi 6, razlikuje se od ostalih klasa po tome što nema standardnih poreznih olakšica, što znači oporezivanje od prvog eura zarade.

Mini-Job (Marginalno zaposlenje)

Mini-Job se odnosi na poslove s mjesečnim prihodom do 538 eura. Ovi poslovi su osmišljeni kao dodatak glavnom prihodu ili kao prilika za osobe koje ne žele ili ne mogu raditi puno radno vrijeme ili uz glavni posao sa punim ili skracenim radnim vremenom zele zaraditi vise novaca.  Za Mini-Job zaposlenje, doprinosi za mirovinsko osiguranje su opcionalni, a zaposlenik je oslobođen plaćanja poreza na dohodak. Međutim, ovakva vrsta zaposlenja ne uključuje neke beneficije kao što su plaćeni godišnji odmor ili plaćeno bolovanje, što ih čini manje privlačnim za one koji traže dugoročnu sigurnost.

Svaki od ovih tipova zaposlenja ima svoje specifične regulative i zahtjeve koji se moraju poštovati, kako od strane zaposlenika tako i od poslodavca. Odabir pravog tipa zaposlenja ovisi o osobnim i profesionalnim ciljevima pojedinca, kao i o trenutnoj životnoj situaciji.

I ne zaboravi: LJUDI TREBAJU LJUDE!